Dosadašnja, uglavnom strana istraživanja, pokazala su kako ljudi sa svojim kućnim ljubimcima stvaraju čvrstu emocionalnu vezu iz koje, čini se, proizlaze brojne prednosti za čovjeka, kako na fizičkom tako i na psihološkom planu. U Hrvatskoj je privrženost kućnim ljubimcima još relativno neistražena tema, a stoji i jasan zahtjev za razvojem instrumenata koji bi pružili valjanu mjeru ovog konstrukta. Stoga je cilj ovog istraživanja bio doprinijeti proučavanju privrženosti ljudi životinjama, odnosno njihovim kućnim ljubimcima, utvrđivanjem psihometrijskih karakteristika prevedene i adaptirane Lexington Attachment to Pets Scale (Johnson, Garrity i Stallones, 1992). Skala je namijenjena procjeni privrženosti ljudi njihovim kućnim ljubimcima i ovdje je primijenjena kod 144 vlasnika pasa (62,5% žena, 37,5% muškaraca; prosječne dobi 34,3 godine). Uzevši u obzir da se radi o preliminarnim podacima, rezultati su uputili na instrument čiste jednofaktorske strukture (izoliran je jedan faktor-“opća privrženost” koji objašnjava 51,4% ukupne varijance), a dodatna potvrda njegovoj homogenosti su podaci o zadovoljavajućoj internoj konzistenciji kao i o visokoj ukupnoj pouzdanosti (α = 0,95).Utvrđeno je i da se intenzitet privrženosti kućnom ljubimcu mijenja s obzirom na iskazanu razinu generativnosti, odnosno da su privrženiji svojim životinjama oni vlasnici ljubimaca koji su ujedno i generativniji. Zbog nekih metodoloških ograničenja ovog istraživanja postoji jasan zahtjev za daljnjim psihometrijskim provjerama Adaptirane Lexington skale privrženosti kućnim ljubimcima, i to na reprezentativnijim uzorcima vlasnika kućnih ljubimaca.

privrženost, kućni ljubimci, generativnost