Stručni rad
Socijalna distanca građana Hrvatske prema narodima s područja bivše Jugoslavije s obzirom na vrijeme i neka socio-demografska obilježja
Gordana Vujević Hećimović - GfK Centar za istraživanje tržišta, Zagreb
Senka Brajović - GfK Centar za istraživanje tržišta, Zagreb
Ksenija Ilin -
Puni tekst (hrvatski, str.137-154).pdf
Sažetak
Na reprezentativnom uzorku odraslog stanovništva Hrvatske provedeno je istraživanje s ciljem mjerenja socijalne distance prema Crnogorcima, Bošnjacima, Slovencima i Srbima u 2002., 2005. i 2008. godini. Rezultati istraživanja prikupljeni Bogardusovom skalom pokazali su da je socijalna distanca prema svim narodima velika i da se značajno razlikuje od naroda do naroda. Građani najveću socijalnu distancu izražavaju prema Srbima, a najmanju prema Slovencima. Te su razlike ponajviše uzrokovane ratnim sukobima prilikom raspada Jugoslavije. Sa Srbima Hrvati su bili u najvećem sukobu, dok sa Slovencima nisu bili u ratnom sukobu. Pored toga, rezultati pokazuju da se socijalna distanca s vremenom smanjuje. U 2008. godini uočava se smanjenje socijalne distance prema pripadnicima crnogorskog i bošnjačkog naroda. Utvrđen je i značajan pad u socijalnoj distanci prema pripadnicima srpskog naroda u 2008. godini u odnosu na 2002. godinu. Međutim, suprotni trend uočava se u izraženosti socijalne distance prema Slovencima koja je 2008. godine veća nego 2005. godine. Razlog tome su neriješena granična pitanja koja Slovenija želi riješiti u svoju korist otežavanjem ulaska Hrvatske u EU.
Ključne riječi
socijalna distanca, Slovenci, Crnogorci, Bošnjaci Muslimani, Srbi