U ovom istraživanju ispitivana je prediktivna vrijednost ličnosti višeg i nižeg reda kod adolescenata (Mdob = 16,8 godina) u objašnjenju akademskog postignuća. Podaci o ličnosti prikupljeni su putem samoprocjene, procjene od strane majke i vršnjaka na Inventaru o individualnim razlikama za djecu i adolescente. Četiri osobine ličnosti višeg reda prema samoprocjeni, procjeni od strane majke i vršnjaka predvidjele su 11, 27 i 18% varijance akademskog postignuća u srednjoj školi, a savjesnost (kod svih procjenjivača) i niska ekstraverzija (procjena od strane majke i vršnjaka) pokazali su se značajnim prediktorima. Nakon obrade 15 osobina ličnosti nižeg reda, predviđanje se povećalo na 30% (samoprocjena), 34% (procjena od strane majke) i 27% (procjena od strane vršnjaka). Subjektivna percepcija inteligencije učenika sustavno je doprinosila objašnjenju akademskog postignuća, kao i niski antagonizam na temelju samoprocjene i procjene majke, dok su ostali značajni prediktori bili vezani za specifičnog procjenjivača. Skraćeni modeli koji uzimaju u obzir značajne osobine višeg i nižeg reda smanjili su prediktivnu moć samprocijenjenih osobina višeg reda i osobina nižeg reda prema procjeni vršnjaka, ali su u manjoj mjeri doprinijeli točnosti ostalih modela. Istraživanje podupire prediktivnu korist osobina ličnosti nižeg reda kao prediktora akademskog uspjeha za samoprocjenu i procjenu od strane majke.

kademsko postignuće, adolescenti, razni procjenjivači, osobine ličnosti