Suvremena psihologija, vol. 15, br. 1, 2012


Izvorni znanstveni članak

Uloga rodnih stereotipa i motivacije u objašnjenju matematičkog uspjeha i straha od matematike


Ivana Jugović - Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb
Branislava Baranović - Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb
Iris Marušić - Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb

Puni tekst (hrvatski, str.65-79).pdf

Sažetak
Cilj ovog rada bio je ispitati rodne razlike u školskom uspjehu iz matematike i strahu od matematike, te istražiti koji čimbenici najbolje objašnjavaju matematički uspjeh i strah od matematike. Teorija vrijednosti i očekivanja (Eccles, 1983) predviđa bitne motivacijske elemente akademskih odabira i uspjeha u pojedinim akademskim područjima poput očekivanja uspjeha, intrinzične i utilitarne vrijednosti zadatka, te procjene njegove težine. Uz to, ova teorija i rodne stereotipe o akademskim područjima smatra važnim odrednicama školskog uspjeha. U ovom je istraživanju teorija vrijednosti i očekivanja poslužila kao konceptualna osnova odabira varijabli koje mogu predviđati uspjeh iz matematike, ali i strah od matematike. Na uzorku od 693 učenika/ca 8. razreda primijenjeni su instrumenti koji mjere očekivanja uspjeha i samopoimanje vlastitih sposobnosti, procjenu težine matematike, interes i percipiranu korisnost matematike, stereotipe o matematici kao muškoj domeni te uvjerenje o tome da svatko može biti dobar u matematici. Hijerarhijskim regresijskim analizama ispitalo se koje od ovih varijabli objašnjavaju matematički uspjeh i strah od matematike. Rezultati su pokazali da se djevojčice, unatoč boljem školskom uspjehu iz matematike, više boje matematike od dječaka. Školsku ocjenu najbolje predviđa očekivanje uspjeha u matematici, pri čemu oni učenici/e koji smatraju da su uspješni u matematici i da imaju sposobnosti potrebne za matematiku imaju i bolju ocjenu. Stereotip je u prvom koraku regresijske analize imao negativan efekt na ocjenu iz matematike kod djevojčica kao što je i očekivano prema teoriji očekivanja i vrijednosti, te pozitivan efekt na ocjenu dječaka. Najsnažniji prediktor straha od matematike je percipirana težina matematike. Učenici/e, koji matematiku smatraju težom, više je se i boje. Kod djevojčica se također pokazalo da je strah od matematike veći ako prihvaćaju rodne stereotipe o matematici kao muškoj domeni.

Ključne riječi
motivacija za matematiku, rodni stereotipi, strah od matematike, teorija očekivanja i vrijednosti



© Naklada Slap, s Vama od 1985. Sva prava pridržana.
Kontakt: Sjedište

NAKLADA SLAP
Dr. Franje Tuđmana 33, 10450 Jastrebarsko

+ 385 (0)1 6281 774
nslap@nakladaslap.com
Poslovnica

NAKLADA SLAP
Centar za edukacije i istraživanja
Miramarska cesta 105, 10000 Zagreb
+ 385 (0)1 6313 044
zagreb@nakladaslap.com