Prema modelu prosudbi, opće zadovoljstvo životom i sklonost pozitivnosti trebale bi imati veći utjecaj na manje specifične domene zadovoljstva nego na specifične aspekte zadovoljstva, za koje se pretpostavlja da su pod većim utjecajem objektivnih relevantnih informacija. Izraženost opće sklonosti pozitivnosti varira od pojedinca do pojedinca, a utvrdilo se da se društva razlikuju prema sklonosti pozitivnosti (Diener, Napa Scollon, Oishi, Dzokoto i Suh, 2000). U ovom radu prikazani su rezultati istraživanja zadovoljstva životom prikupljeni u razdoblju od 2009. do 2011. godine na ukupnom uzorku od 1298 stanovnika Hrvatske. Svi sudionici popunili su upitnik zadovoljstva životom općenito te pojedinih aspekata zadovoljstva odnosima s drugim ljudima i zdravlja te upitnik općih podataka. Na ukupnom uzorku i poduzorcima sudionika iz obalnih mjesta (N = 448) i kontinenta (N = 293) dobivena je dvofaktorska struktura upitnika zadovoljstva, dok su za sudionike iz Zagreba (N = 233) i s otoka (N = 258) utvrđena 3 odnosno 4 značajna faktora. Usporedbom razina zadovoljstva za globalne domene te odgovarajuće specifične aspekte zadovoljstva moguće je procijeniti sklonost pozitivnosti odnosno negativnosti. Opće zadovoljstvo uvršteno u regresijsku jednadžbu nakon zadovoljstva specifičnim aspektima objašnjava statistički značajan dodatni dio varijance zadovoljstva globalnom domenom odnosa s drugim ljudima za sve regionalne poduzorke, dok je za domenu zdravlja opće zadovoljstvo predviđalo značajan dodatni udio varijance zadovoljstva zdravljem općenito samo za uzorke iz Zagreba i s otoka. Kod sudionika iz Zagreba prisutna je sklonost pozitivnosti u procjenjivanju domene zdravlja, dok sudionici s otoka pokazuju sklonost negativnosti. Kod muških sudionika u većini regionalnih poduzoraka ova sklonost je bila manje izražena, osobito za domenu zadovoljstva zdravljem.

zadovoljstvo životom, model prosudbi, sklonost pozitivnosti