Prema teoriji shema, prisjećajući se nekog događaja, ljudi koriste informacije koje imaju pohranjene o tom događaju, kao i opće informacije/znanje koje imaju pohranjeno o generičkim primjerima tih događaja, što može rezultirati stvaranjem lažnih sjećanja. Cilj ovog istraživanja bio je proučiti utjecaj sugestivnosti pitanja (sugestivna i nesugestivna) i vrste materijala (videoisječak i slijed slika stvarne pljačke) na broj lažnih sjećanja i procjenu sigurnosti u vlastito sjećanje. U složenom 2 × 2 eksperimentalnom nacrtu sudjelovali su studenti kulturne antropologije (N = 121) koji su po gledanju videoisječka ili slijeda slika, ispunjavali sugestivni ili nesugestivni protokol za provjeru pamćenja. Utvrđeno je kako su sudionici u situaciji promatranja slijeda slika imali veći broj lažnih sjećanja (F(1/119) = 4,948; p < 0,05) te da nesugestivna pitanja povećavaju broj lažnih sjećanja (F(1/119) = 5,409; p < 0,05). Rezultati post-hoc ispitivanja sugeriraju kako nesugestivna pitanja povećavaju broj lažnih sjećanja zbog svoje općenitosti. Procjena sigurnosti u lažna sjećanja pokazala se visokom, neovisno o eksperimentalnim uvjetima i govori u prilog robusnosti ovog nalaza. Čini se kako je riječ o složenoj varijabli koja je vjerojatno pod utjecajem ličnosti i motivacijskih faktora.

lažna sjećanja, sugestivnost, vrsta materijala, stupanj sigurnosti