Cilj istraživanja bio je ispitati postoji li razlika u korištenju taktika samopredstavljanja s obzirom na bliskost ciljne osobe te rod sudionika. U istraživanju je sudjelovalo 219 zagrebačkih studenata i studentica različitih studijskih usmjerenja. Svaki sudionik je ispunjavao tri verzije upitnika taktika samopredstavljanja (Self-Presentation Tactics Scale; SPT; Lee i sur., 1999) pri čemu su se razlikovale upute za svaku verziju. Prva se odnosila na komunikaciju s bliskim prijateljem kojeg poznaju dugi niz godina, druga sa strancem kojeg su upravo upoznali i s kojim ne očekuju odnos, te s kolegom kojeg su upravo upoznali na predavanju i s njim očekuju odnos u budućnosti. Rezultati višesmjerne analize varijance za miješani nacrt pokazuju da muškarci značajno češće od žena koriste umiljavanje, zastrašivanje, pripisivanje zasluga sebi i kritiziranje kao taktiku samopredstavljanja. Taktike samootežavanje i umiljavanje najviše se koriste u situaciji komuniciranja s osobom s kojom se očekuje odnos u budućnosti, a najmanje prema bliskom prijatelju. Taktika isprike najčešće se koristi prema bliskom prijatelju, a najmanje prema strancu s kojim se ne očekuje odnos u budućnosti. Taktike opravdavanje, ograđivanje i predstavljanje uzora jednako često se koriste u situaciji komuniciranja s bliskim prijateljem i s osobom s kojom se očekuje odnos u budućnosti, dok se značajno manje koriste prema strancu s kojim se ne očekuje odnos u budućnosti. Taktike zastrašivanje i kritiziranje podjednako se koriste u komunikaciji sa strancem s kojim se ne očekuje odnos i sa strancem s kojim se očekuje odnos u budućnosti, ali se značajno manje koriste u situaciji komuniciranja s bliskim prijateljem. Postoji interakcija situacije i roda za taktiku samootežavanje. Ovim je istraživanjem po prvi put istražen odnos primjene različitih taktika samopredstavljanja i bliskosti ciljne osobe u našoj kulturi.

samopredstavljanje, bliskost, obrambene taktike, asertivne taktike