Cilj ovog ispitivanja bio je utvrditi utječe li fizička atraktivnost kandidata na procjenu njihove poslovne poželjnosti i to uzimajući u obzir spol kandidata, vrstu posla, u smislu (ne)važnosti tjelesne atraktivnosti za uspješnost na tom poslu, te spol onoga tko vrednuje potencijalne kandidate. U istraživanju je sudjelovalo 135 ispitanika, studenata i maturanata, od čega 84 žene i 51 muškarac u dobi od 18 do 27 godina. Prije provođenja glavnog dijela ispitivanja provedeno je predispitivanje s ciljem odabira kandidata i kandidatkinja različite razine atraktivnosti i dva spolno neutralna posla (jedan za čije je uspješno obavljanje bitan tjelesni izgled – tv-voditelj i jedan za koji tjelesni izgled nije bitan – profesor matematike). Rezultati upućuju na to da odnos tjelesne atraktivnosti i poslovne poželjnosti nije tako jednostavan, odnosno treba ga gledati u kontekstu faktora vrste posla i spola kandidata. Izbor kandidata za posao profesora matematike nije određen fizičkim izgledom, dok on utječe na izbor kandidatkinja, na način da su najpoželjnije neatraktivne kandidatkinje. Kod posla tv-voditelja, odnosno posla kod kojeg uspješnost ovisi o izgledu, s porastom atraktivnosti raste poslovna poželjnost, kako za kandidate tako i za kandidatkinje. Spol kandidata je imao bitnu ulogu prilikom vrednovanja kandidata za posao profesora matematike, pri čemu se preferiraju muškarci u odnosu na žene, dok je za posao tv-voditelja presudnu ulogu imala tjelesna atraktivnost. Muškarci i žene se slažu u procjenama neatraktivnih kandidata i kandidatkinja, no njihove procjene se razlikuju kada je riječ o prosječnima i atraktivnima. Smjer razlika je takav da su žene pozitivnije vrednovale muškarce, a muškarci žene.

poslovna poželjnost, tjelesna atraktivnost, spol kandidata, selekcija