Istraživanja unutar kognitivne psihologije tradicionalno su bila usmjerena na ispitivanje relativno izoliranih kognitivnih procesa, pri čemu je naglasak bio na razumijevanju učinkovitosti obrade informacija. Međutim, novija istraživanja upućuju na važnost ispitivanja utjecaja kognitivnih stilova na kognitivno funkcioniranje pojedinaca, pa je stoga i provedeno istraživanje bilo usmjereno na ovu problematiku. Naime, cilj je ovog istraživanja bio odrediti doprinos kognitivne refleksivnosti te kognitivnih stilova koji uključuju potrebu za kognicijom, povjerenje u intuiciju, maksimiziranje i sklonost praznovjerju u objašnjenju postignuća na nizu kognitivnih zadataka. Kognitivni zadaci pritom su uključivali konvergentno mišljenje, silogističko rasuđivanje te dva zadatka heurističkog razmišljanja, zadatak detekcije kovarijacije i zadatak s osnovnom proporcijom. Dobiveni rezultati izdvojili su kognitivnu refleksivnost kao statistički značajan prediktor konvergentnog mišljenja, silogističkog rasuđivanja i zadatka detekcije kovarijacije, dok su kao prediktori konvergentnog mišljenja i zadatka s osnovnom proporcijom izdvojeni potreba za kognicijom i povjerenje u intuiciju. Ovi nalazi potvrđuju i proširuju prethodne nalaze u ovom području te upućuju na važnost razumijevanja individualnih razlika u kontekstu kognitivnog funkcioniranja pojedinaca.

heurističko razmišljanje, kognitivna refleksivnost, konvergentno mišljenje, maksimiziranje, potreba za kognicijom, povjerenje u intuiciju