Testovima opće informiranosti (TOI) obuhvaćamo informacije koje uglavnom nisu vezane uz institucionalizirano školovanje, već su dio svakodnevnog govora i često se nalaze u medijima. Na neizravan način mjere sposobnost usvajanja znanja, i u tom se smislu podudaraju s definicijom kristalizirane inteligencije (Gc) kao mjere lakoće usvajanja i korištenja znanja. U 3 primjene razmjerno kratkih verzija TOI-a na različitim uzorcima sudionika u RH i u baterijama s više kognitivnih mjera sličnog broja čestica i pouzdanosti, upravo TOI su dosljedno imali najveću projekciju na prvi glavni predmet mjerenja baterije testova. To daje odgovor na pitanje zašto trebamo TOI: dobro odabran skup pitanja za opću informiranost može poslužiti za mjerenje Gc-a. Na pitanje kad koristiti TOI ima više odgovora. Prvi, kad imamo malo vremena – 50-ak čestica se rješava za manje od 20 min. Drugi je formalni razlog – u slučaju da postoji otpor/zabrana testiranja inteligencije, testiranje TOI-em “lakše prolazi”. Treći je humani razlog – zbog svoje forme i naslova, izaziva manje stresa i testne anksioznosti, jer je za samopoštovanje lakše biti neinformiran nego neinteligentan. Ostaje pitanje kako koristiti TOI? Budući da neke čestice postaju prepoznate, neke gube na važnosti, a s napretkom tehnologije i društveno-političkim promjenama, javljaju se neke nove potencijalno dobre čestice, TOI-e treba revidirati svakih 5-10 g. To se odnosi i na odabir i na opseg domena opće informiranosti. Što se tiče baždarenja TOI-a, u cilju formiranja testova dobre unutarnje pouzdanosti (koja je nužno niža u odnosu na većinu unifacetnih klasičnih testova inteligencije) preporučljivo je odvojeno baždarenje s obzirom na spol i obrazovanje (u smislu gimnazija ili strukovna škola, odnosno SSS ili VSS). No, s obzirom na sve veću dostupnost općih informacija, uskoro može postati upitno diferencijalno baždarenje.

kristalizirana inteligencija, spolne razlike, test opće informiranosti, test općeg znanja, testna anksioznost