Prema National Adoption Attitudes Survey (2002) polovina Amerikanaca za posvojenu djecu smatra da će vjerojatnije imati probleme u ponašanju i školovanju, a trećina da će vjerojatnije imati medicinske probleme i probleme s drogom/alkoholom te manje vjerojatno biti sretna, samopouzdana i dobro prilagođena. Slični rezultati dobiveni su i na stručnjacima – školskim savjetnicima, socijalnim radnicima i obiteljskim terapeutima, što upozorava na mogućnost stigmatizacije posvojene djece, čak i kod profesionalaca koji (im) pružaju podršku i pomoć. S ciljem istraživanja te teme u Hrvatskoj ispitivali smo implicitne stavove prema posvojenoj djeci kod budućih stručnjakinja (psihologinja, socijalnih radnica i učiteljica) te ispitali njihovu informiranost i potrebu za edukacijom o posvojenju. Studentice (N = 255) su po slučaju pridijeljene jednoj od četiri skupine. Nakon čitanja jedne od četiri vinjete (biološko/posvojeno dijete × 1/2 roditelja) trebale su procijeniti osobine, potrebu za stručnom pomoći te potencijalne buduće probleme opisanog djeteta. Studentice su osobine i buduće probleme djeteta procjenjivale neovisno o načinu formiranja obitelji, ali su ipak potrebu za stručnom pomoći u slučaju posvojenog djeteta procijenile većom. Vlastitu informiranost buduće stručnjakinje procjenjuju slabijom – pri čemu kao glavne izvore informacija o posvojenju uglavnom navode televiziju/dnevne novine, internet te obitelj i prijatelje, dok istovremeno takve sadržaje smatraju dosta korisnima za buduću profesiju. Rezultati sugeriraju potrebu za dodatnom edukacijom na temu posvojenja u sklopu fakultetskog obrazovanja – u svrhu osiguravanja većeg znanja i osviještenosti budućih stručnjaka te prevencije stigmatizacije posvojene djece.

implicitni stavovi, informiranost o posvojenju, posvojena djeca, posvojiteljske obitelji, studenti pomagačkih struka