Odnos između vlasnika i njihovih kućnih ljubimaca nema eksplicitno definiranu svrhu, ipak čini se da poprima obilježja obostranog afektivnog odnosa. Ovo je posebice istaknuto kada je riječ o psima kao kućnim ljubimcima, koji osim što su najpopularnija vrsta ljubimaca, ujedno su i vrsta za koju se čovjek snažno emocionalno veže. Istraživanja pokazuju kako u nekim slučajevima kućni ljubimci zamjenjuju manjak veza privrženosti s ljudima, dok u drugima proširuju raspon veza i socijalnih kontakata koji doprinose općem životnom zadovoljstvu te pružaju osjećaj ugode i potpore u težim trenucima. Cilj ovog istraživanja bio je pokušati utvrditi razlikuju li se dvije skupine vlasnika pasa u nekim odrednicama kvalitete bliskih interpersonalnih odnosa uzevši pritom u obzir aspekte privrženosti koje ostvaruju u odnosu sa svojim ljubimcem. Rezultati potvrđuju očekivanja; uzorak vlasnika pasa do kojeg se došlo tehnikom tzv. snježne grude realizira kvalitetnije bliske interpersonalne odnose i iskazuje veće životno zadovoljstvo, dok tzv. samoregrutirani uzorak vlasnika pasa slabije funkcionira u odnosima sa značajnim drugima, a uz to su i manje zadovoljni životom. Nadalje, skupina vlasnika pasa koja je lošija na interpersonalnom planu, privrženija je svom ljubimcu. Njihova motivacija za socijalnim kontaktom istaknuta je u potrebi za pažnjom i samouzdizanjem koje proizlazi iz te pažnje, što upućuje na moguće faktore unutar ličnosti koji bi mogli biti važni za interpersonalno funkcioniranje.

privrženost, usamljenost, interpersonalni odnosi, kućni ljubimci