Proučavanje odnosa kreativnosti i kliničkih te supkliničkih psihopatologija važno je zbog toga što otkriva kognitivne i bihevioralne korelate kreativnosti. Utvrđeno je da su za kreativnost najpogodniji blagi oblici psihopatoloških osobina kao što su shizotipija ili psihoticizam. Cilj istraživanja bio je ispitati odnos kreativnosti i shizotipije te psihoticizma u skupinama studenata umjetničkog i drugih usmjerenja. U istraživanju su sudjelovala 104 studenta umjetničkog i 193 studenta drugih usmjerenja. Rezultati pokazuju da između dviju skupina studenata postoji statistički značajna razlika u dvjema dimenzijama shizotipije (neobična iskustva i kognitivna dezorganizacija) i u broju kreativnih interesa i aktivnosti. Studenti umjetničkih usmjerenja su izrazili da doživljavaju više neobičnih iskustava poput halucinacija i deluzija te da imaju više dezorganiziranih misli, oslabljenih konceptualnih granica i poteškoća sa zadržavanjem pažnje nego studenti drugih usmjerenja. Također, studenti umjetničkih usmjerenja su naveli veći broj kreativnih interesa i aktivnosti nego studenti drugih usmjerenja. Nadalje, oni studenti koji su iskazali da doživljavaju više neobičnih iskustava i kojima su raspoloženje i ponašanje (posebice vezano uz socijalne norme i konvencije) češće nestabilni, bave se većim brojem kreativnih aktivnosti. S druge strane, oni studenti koji su iskazali veću sklonost introvertiranom, asocijalnom ponašanju sa smanjenom sposobnošću osjećanja ugode, navode manje kreativnih interesa i aktivnosti. Nije utvrđena značajna povezanost psihoticizma i kreativnosti.

kreativnost, shizotipija, psihoticizam