Suvremena obilježja obrazovnog sustava koja uključuju učestale promjene obrazovnih politika, povećane administrativne zahtjeve, manjak autonomije u nastavnom radu, naglasak na performativnosti, loše materijalne uvjete rada i sl., mogu dovesti do razočaranosti kod nastavnika, što dalje doprinosi smanjenju zadovoljstva poslom i radne angažiranosti. Međutim, neke karakteristike ličnosti mogu djelovati kao protektivni odnosno rizični faktori profesionalne dobrobiti nastavnika bez obzira na objektivne okolnosti. Stoga je cilj istraživanja bio provjeriti medijacijsku ulogu razočaranosti nastavnika obrazovnim sustavom u odnosu između karakteristika ličnosti nastavnika (dispozicijski afekt i otpornost na stres) sa zadovoljstvom poslom i radnom angažiranosti nastavnika. U istraživanju su sudjelovala 2993 nastavnika razredne i predmetne nastave osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj. Provedbom analize traga utvrđeno je da u odnosu dispozicijske afektivnosti sa zadovoljstvom poslom i radnom angažiranosti, razočaranost obrazovnim sustavom ima djelomičnu medijacijsku ulogu, dok u odnosu otpornosti nastavnika na stres i zadovoljstva poslom te radne angažiranosti, razočaranost ima potpunu medijacijsku ulogu. Veće razine otpornosti i pozitivnog afekta, a manje razine negativnog afekta, doprinose manjoj razočaranosti obrazovnim sustavom. Nadalje, veće razine razočaranosti doprinose smanjenom zadovoljstvu poslom i smanjenoj radnoj angažiranosti nastavnika. Naposljetku, što su učitelji više skloni pozitivnom afektu, a manje negativnom afektu, to su više angažirani u svom radu te su više zadovoljni svojim poslom.

nastavnici, razočaranost obrazovnim sustavom, zadovoljstvo poslom, radna angažiranost, otpornost na stres, dispozicijski afekt