Metakognitivni procesi važni su u pospješivanju uspješnosti učenja. Međutim, rezultati dosadašnjih istraživanja pokazala su da su, pod određenim uvjetima, metakognitivni procesi podložni utjecaju heuristika. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati u kakvom su međusobnom odnosu metakognitivni procesi koji nadziru vlastitu i tuđu izvedbu ovisno o iskustvu u zadatku pamćenja. U istraživanju je sudjelovalo 65 ispitanika koji su slučajnim odabirom bili raspoređeni u jednu od dvije nezavisne skupine. Ispitanici obje skupine su prošli kroz oba eksperimentalna uvjeta: ja uvjet i promatrač uvjet. Skupine su se razlikovale samo u redoslijedu eksperimentalnih uvjeta. U ja uvjetu, ispitanicima su prezentirani parovi riječi, a njihov zadatak je bio da što brže nauče prezentirane riječi. Nakon svih parova riječi, slijedio je test dosjećanja. U promatrač uvjetu, ispitanicima su prezentirane videosnimke osobe koja uči parove riječi. Videosnimke razlikovale su se u duljini. Ispitanici su nakon svake videosnimke donosili metakognitivne procjene uspješnosti osobe na videosnimci. Utvrđena je značajna negativna povezanost između vremena učenja riječi i metakognitivnih procjena uspješnosti u ja uvjetu. Nadalje, dobiven je značajan glavni efekt duljine videosnimke na metakognitivne procjene uspješnosti te značajan efekt interakcije između redoslijeda uvjeta i duljine videosnimke. Naime, utvrđena je razlika u metakognitivnim procjenama uspješnosti druge osobe, ali samo u skupini koja je prvo prolazila ja uvjet. U ovoj skupini, ispitanici su donosili više metakognitivne procjene za kraće videosnimke. U skupini koja je prvo prolazila promatrač uvjet, nije dobivena takva razlika. Rezultati ovog istraživanja upućuju na to da različiti metakognitivni procesi sudjeluju u donošenju metakognitivnih procjena uspješnosti vlastitog i tuđeg dosjećanja, ali da metakognitivni procesi mogu pomoći prilikom razumijevanja na koji način drugi ljudi misle.

metamemorija, procjene uspješnosti dosjećanja, heuristika napora zapamćivanja, metakognicija