Vodstvo je sveprisutno u organizaciji života ljudskih grupa. Istraživanje vođa i vodstva bilo je u središtu interesa raznih društvenih znanosti poput psihologije, ekonomije ili politologije. Dosadašnja literatura iz spomenutih područja uglavnom se bavi opisivanjem kako vodstvo funkcionira i primarno je usmjerena na vođe. U novije vrijeme, pojavljuje se interes za primjenu principa evolucijske psihologije u ovom području te se neki istraživači usmjeravaju na pitanje kako je vodstvo nastalo. Pri tome, važan naglasak se stavlja na adaptivnu vrijednost vodstva od kojega korist imaju svi članovi grupe te u samim teorijskim postavkama bitnu ulogu zauzimaju i sljedbenici vođa, koji u društvu čine većinu. Smatra se da je uspostavljanje odnosa vođa-sljedbenik adaptacija nastala tijekom evolucijske prošlosti koja je bila usmjerena na rješavanje problema koordinacije grupnih zadataka. U ovom preglednom članku prikazat će se tri skupine istraživanja koja idu u prilog navedenim pretpostavkama. Prvo, prikazat će se različiti oblici vodstva i organizacije životinjskih grupa, od insekata do primata. Drugo, opisat će se antropološka istraživanja na plemenima lovaca-sakupljača, čiji je životni stil najsličniji onomu koji su vodili ljudski preci tijekom evolucijske prošlosti. Zatim, prikazat će se niz istraživanja na modernim ljudima, a koja pokazuju da u ljudskim grupama postoji pristranost prema osobinama vođa koje su vjerojatno našim precima signalizirale dobro vodstvo, a koje nisu u skladu s modernim uvjetima života.

Evolucijska psihologija; evolucijska teorija vodstva, lovci-sakupljači, životinje, evolucijski nesklad, sljedbeništvo