Psihološka osnaženost se općenito odnosi na stupanj u kojem zaposlenik osjeća da ima kontrolu nad događajima u organizaciji. Ovaj se konstrukt proučava i na grupnoj razini, kao zajedničko iskustvo tima ili radne grupe. Timska osnaženost je višedimenzionalni konstrukt koji uključuje zajedničku percepciju članova tima o slobodi, nezavisnosti i diskreciji u odlučivanju (autonomija), kolektivno uvjerenje da tim može biti učinkovit (moć), skupni osjećaj da je posao tima važan i vrijedan (značenje) i uvjerenje da radom pridonose učinkovitosti organizacije (utjecaj). Organizacije su zainteresirane za osnaživanje pojedinaca i timova jer se osnaženost pokazala povezanom s pozitivnim radnim ishodima, a u najvećoj je mjeri određena ukupnim doživljajem radnog okruženja, posebice klimom pravednosti. Cilj je istraživanja provjeriti interakcijske učinke doživljaja pravednosti organizacije, rukovoditelja i suradnika na psihološku osnaženost tima. Podaci su prikupljeni od članova 196 timova u organizacijama različitih djelatnosti. Rezultati polinomne regresije i metode odzivnih površina pokazuju da s porastom razine usklađenosti različitih izvora klime pravednosti raste i psihološka osnaženost tima. Neusklađenost izvora klime pravednosti, odnosno situacije u kojima je jedan izvor pravedan, a drugi nepravedan, nema značajne učinke na zajedničku percepciju psihološke osnaženosti. Dokle god je jedan izvor percipiran pravednim, psihološka je osnaženost tima visoka, neovisno o nepravednosti drugog izvora. Iako, s obzirom na korelacijski nacrt istraživanja, nije moguće kauzalno zaključivanje, raspravlja se o teorijskim implikacijama rezultata za primjenu teorije sukladnosti u organizacijskom kontekstu u razumijevanju učinaka (ne)usklađenosti između različitih izvora klime pravednosti, kao i o praktičnoj primjenjivosti rezultata u upravljanju ljudskim resursima.

psihološka osnaženost tima, klime pravednosti različitih izvora