Cilj istraživanja bio je ispitati odnos akademske prokrastinacije, akademskog lokusa kontrole, osobina ličnosti te akademskog uspjeha kod studenata. Također se ispitivala povezanost akademske prokrastinacije i osobina ličnosti. Varijable korištene u istraživanju objasnile su 20,1% ukupne varijance akademskog uspjeha. Akademska prokrastinacija nije ostvarila značajnu prediktorsku ulogu u objašnjavanju akademskog uspjeha. Rezultati provedenog istraživanja pokazuju da je veći stupanj odgađanja akademskih obveza povezan s lošijim akademskim uspjehom, ali vrijedi i suprotno, što znači da studenti koji manje odgađaju akademske obveze postižu bolji uspjeh. Osim toga, prema rezultatima značajni prediktori akademskog uspjeha su savjesnost i neuroticizam. Pokazalo se da je akademska prokrastinacija povezana s visokim rezultatima na neuroticizmu, a niskim rezultatima na savjesnosti. Internalni lokus kontrole pokazao se kao značajan prediktor akademskog uspjeha, što bi trebalo značiti da studenti s internalnim lokusom kontrole postižu bolji akademski uspjeh od studenata s eksternalnim lokusom kontrole.

akademska prokrastinacija, akademski uspjeh, osobine ličnosti, lokus kontrole