Brojna su se istraživanja bavila odnosom između ideologije, stranačkih preferencija i biračke odluke. Međutim, zbog složenosti odnosa, razlike u poimanju ideologije i raznolikosti političkih sustava, to pitanje još uvijek nije dokraja istraženo. Postojeće istraživanje pristupa problemu prateći dinamiku promjene u povezanosti između ideološke pozicije i stranačkih preferencija tijekom vremena u Hrvatskoj. Podaci su prikupljeni u tri nacionalna anketna istraživanja provedena 2003. godine (N=1248), 2014. (N=1000) i 2016. (N=750) na reprezentativnim uzorcima hrvatske punoljetne populacije. Ideološka pozicija pojedinca je mjerena dvojako, korištenjem Ljestvice općih društvenih stavova (SAS_G) i samopozicioniranja na dimenziji lijevo-desno. Preferencije prema političkim strankama mjerene su putem iskaza o biračkom odabiru na prethodnim izborima i iskazanim biračkim namjerama na predstojećim izborima. Rezultati upućuju na postojani porast povezanosti između ideoloških faktora i političkih preferencija tijekom godina. U radu argumentiramo kako povećana korespondencija ideologije i političkih preferencija među biračima može poslužiti kao dodatni pokazatelj demokratske konsolidacije u tranzicijskim i post-tranzicijskim zemljama poput Hrvatske. Ali, za razliku od demokratske konsolidacije koja se odvija izvana i uključuje izgradnju demokratskih institucija, ova promjena odvija se u umovima građana koji proširuju i produbljuju vlastitu političku kulturu, znanje o ideologiji i postaju svjesniji implikacija vlastitih biračkih odluka.

ideologija, društveni stavovi, politički stavovi, političke preferencije, izborna odluka, Hrvatska