Cilj istraživanja bio je ispitati stavove adolescenata i njihovih majki o tome što roditelji imaju pravo znati o svojoj djeci te razlike u stavovima roditelja i djece u odnosu na spol i dob adolescenata. Uzorak je obuhvaćao 188 srednjoškolaca (94 djevojke i 94 mladića) prosječne dobi od 16,6 godina i njihove majke (N = 188). Primijenjena je hrvatska verzija Upitnika roditeljskog prava na informacije o djeci (Right to Know Inventory, Krein i Brown, 2004), kojim se mjere stavovi prema legitimnosti roditeljskog autoriteta u odnosu na četiri domene vršnjačkih odnosa adolescenata: aktivnosti s prijateljima, značajke odnosa, negativne karakteristike vršnjaka i pozitivne karakteristike vršnjaka. Rezultati su pokazali da majke općenito procjenjuju svoje pravo na znanje o djeci i njihovim aktivnostima većim nego što im to pravo daju adolescenti. Dobivene su značajne razlike između rezultata majki i djece na svim skalama Upitnika roditeljskog prava na informacije o djeci, osim za pozitivne karakteristike vršnjaka. Složene analize varijance pokazale su značajan efekt spola adolescenata na njihove stavove o roditeljskom pravu na informacije o djeci, kao i značajan efekt spola djeteta na stavove majki. U obje analize učinci dobi djeteta te interakcije spola i dobi nisu značajni. Djevojke, u usporedbi s mladićima, procjenjuju značajno većim roditeljsko pravo na informacije o djeci u svim područjima, osim za pozitivne karakteristike vršnjaka. Majke koje imaju kćer smatraju da imaju značajno veće pravo na informacije o aktivnostima djece s prijateljima i značajkama njihovih odnosa s vršnjacima nego majke sinova. Rezultati se razmatraju u odnosu na istraživanja o legitimnosti roditeljskog autoriteta u različitim socijalnim domenama i istraživanja o adolescentskom samootkrivanju.

adolescenti, autonomija, odnosi s vršnjacima, roditeljsko pravo na informacije