Cilj istraživanja bio je utvrditi izraženost stresa, anksioznosti i depresivnosti u zdravstvenih djelatnika tijekom pandemije bolesti COVID-19, čimbenike koji predviđaju njihov intenzitet te stresnost različitih situacija u radnom i obiteljskom okruženju. Primijenjeni su DASS, Brief RCOPE i CD-RISC-10. Istraživanje je provedeno online tijekom svibnja i lipnja 2020. na 135 sudionika metodom snježne grude. Dobiveni rezultati pokazuju višu izraženost stresa i anksioznosti, te podjednaku razinu depresivnosti kao i u istraživanju provedenom u SAD-u na nekliničkom uzorku. Otpornost je negativno povezana sa stresom, anksioznosti i depresivnosti, a negativno religijsko suočavanje je pozitivno povezano s depresivnosti. Također, žene pokazuju niže razine depresivnosti od muških sudionika. Što se tiče situacija u radnom okruženju, zdravstveni djelatnici podjednako brinu o tome je li njihova zaštitna oprema neprimjerena, hoće li imati dovoljno djelatnika na raspolaganju te hoće li se netko od njihovih kolega razboljeti. Nešto manje brinu o tome da je njihovo vlastito zdravlje ugroženo i jesu li zaštitnu opremu upotrebljavali na adekvatan način. Što se tiče situacija u obiteljskom okruženju, najviše brige izaziva pomisao da zbog svojeg posla članove svoje obitelji izlaže riziku zaraze; slijedi briga zbog mogućnosti samoizolacije, dok je briga zbog promjena u ponašanju koje mogu utjecati na kvalitetu bliskih odnosa na posljednjem mjestu. Sudionici u direktnom kontaktu s oboljelima više brinu o tome da neće imati dovoljno djelatnika na raspolaganju i da je njihovo zdravlje ugroženo. Sudionici koji su bili u kontaktu s COVID-19 pacijentima i kolegama kojima je kasnije dijagnosticiran COVID-19 više brinu da neće imati dovoljno djelatnika na raspolaganju i da će se netko od kolega razboljeti. Samci su više zabrinuti zbog neprimjerenosti zaštitne opreme od onih koji žive sa suprugom ili u izvanbračnoj vezi.

COVID-19, stres, anksioznost, depresivnost, otpornost, religijsko suočavanje