Izvorni znanstveni članak
Intelektualni status slijepe i slabovidne djece u hrvatskoj procijenjen WISC-om-
IV tijekom obrazovanja i profesionalne orijentacije: osnovni nalazi i relevantni
čimbenici
Ida Poljan - Centar za odgoj i obrazovanje Vinko Bek, Kušlanova 59, 10000 Zagreb, Hrvatska
Mislav Stjepan Žebec - Fakultet hrvatskih studija, Sveučilište u Zagrebu, Borongajska 83d, 10000 Zagreb, Croatia
Lucija Manzoni - RH Rosclar, Ático, Carrer de Muntaner 239, 08021 Barcelona, Španjolska
https://doi.org/10.21465/2020-SP-232-01
Puni tekst (engleski, str.81-107).pdf
Sažetak
Intelektualni status slijepe i slabovidne djece u Hrvatskoj nije sustavno istraživan gotovo tri desetljeća, usprkos promjeni instrumenata procjene i oblika institucionalne potpore ovoj populaciji. Cilj istraživanja bio je dvojak: (1) pojasniti kako razvojni, zdravstveni i čimbenici socijalne potpore određuju izbor WISC-IV za intelektualnu procjenu ove populacije tijekom obrazovnog/profesionalnog usmjeravanja, te (2) analizirati osnovne nalaze provedene procjene po pojedinim pod-testovima WISC-IV. Istraživanje je provedeno na102 slijepih i slabovidnih (51 djevojčica, 34 slijepih) starosti 12 do 16 godina, u okviru redovne procjene Centra Vinko Bek. Slabovidni i slijepi sa sačuvanim funkcionalnim vidom testirani su na svim pod-testovima, dok su preostali slijepi testirani samo na pod-testovima verbalnog shvaćanja (VS) i radnog pamćenja (RP). Povoljan omjer slijepih i slabovidnih, činjenica da slijepi s ostatkom funkcionalnoga vida uspijevaju rješavati sve pod-testove, te uglavnom kvalitetna obiteljska i školska potpora, sugeriraju korištenje WISC-IV za intelektualnu procjenu ove populacije. Nepovoljne okolnosti za korištenje WISC-IV su dominantna prisutnost vidnog oštećenja od samog rođenja, prisutnost dodatnih, pretežito zdravstvenih poteškoća te kašnjenje s profesionalnom potporom. Rezultati slijepih i slabovidnih u pod-testovima VRS statistički su niži od normi, ali umjerenoga odmaka (najniži u pod-testu Razumijevanje), dok su u pod-testovima RP jednaki normama (Raspon pamćenja brojeva), ili umjereno niži od normi (Pamćenje nizova slova i brojeva). U pod-testovima perceptivnog rasuđivanja i brzine obrade informacija rezultati su drugačiji: slijepi postižu značajno niže, a slabovidni umjereno niže rezultate od normi, pri čemu je jedino izvedba slabovidnih u pod-testu Slaganje kocaka statistički jednaka videćima. Dobiveni nalazi tumače se u kontekstu prethodnih istraživanja i razvojnih, zdravstvenih te specifičnosti društvene potpore.
Ključne riječi
slijepa i slabovidna djeca, WISC-IV, razvojne i medicinske specifičnosti, društvena potpora