Četvrto izdanje Wechslerova testa inteligencije za djecu (WISC-IV), objavljeno 2003. godine, vrlo brzo je postalo jedna od najčešće korištenih mjera inteligencije za djecu i adolescente. Adaptacijom i standardizacijom na hrvatski jezik, 2009. godine, ovaj test je postao dostupan stručnjacima u Hrvatskoj za procjenu razine inteligencije djece, no kako bi interpretacija individualnih postignuća bila točna, potrebno je razmotriti ukupnu prevalenciju pojave niskih rezultata na subtestovima i indeksima kod zdrave djece. Razumijevanje prevalencije dobivanja niskih rezultata na određenoj testnoj bateriji omogućava procjenu vjerojatnosti da je određeni rezultat klinički značajan i neuobičajen u normativnom uzorku. Cilj istraživanja bio je ispitati prevalenciju niskih rezultata na WISC-IV-HR subtestovima i indeksima u ukupnom uzorku na kojem je provedena hrvatska standardizacija i ovisno o razini inteligencije djeteta. Istraživanje je uključivalo 1200 djece i adolescenata u dobi od 6 godina i 0 mjeseci i 16 godina i 11 mjeseci. Rezultati pokazuju da, čak i kad se razmatra granična vrijednost veća od 2 SD ispod aritmetičke sredine, jedno od petero djece postiže nizak rezultat na barem jednom WISC-IV subtestu. Prevalencija niskih rezultata na indeksima je manja, ali svejedno ju se ne smije zanemariti tijekom tumačenja rezultata. Također je važno imati na umu da se pojava takvih rezultata ne može objasniti samo ukupnom razinom djetetove inteligencije, jer čak i kad se koristi najstroža granična vrijednost, otprilike jedno od desetero djece s prosječnom ili višom razinom inteligencije postiže niske rezultate na pojedinom subtestu, a oko 3% djece postiže jedan nizak rezultat na indeksu.

inteligencija, WISC-IV, hrvatska adaptacija, niski rezultati