Prikazani su nalazi istraživanja o doprinosu skupa psihosocijalnih čimbenika: obrazovanja, broja djece, odnosa s obitelji, kvalitete života i subjektivnog funkcioniranja duljini života dugovječnih osoba promatranih u razdoblju od 10 godina (projekt HECUBA, HRZZ IP-01-2018-2497). Uzorak je činio 191 sudionik u dobi od 80 do 97 godina (prosječno 88 godina), 73% žena, korisnika 13 domova za starije osobe u Zagrebu. Sudionici su ispitani 2008. godine, individualno, Upitnikom za osobe duboke starosti, kroz strukturirani intervju. Datum odnosno dob njihove smrti utvrđeni su 2018. godine. Sudionici su doživjeli prosječno 92 godine. Ispitani muškarci školovali su se značajno više godina od žena, dok u ostalim varijablama nisu nađene značajne rodne razlike. Utvrđena je značajna povezanost dužeg života sudionika s većim brojem djece i boljom procjenom kvalitete života. Višestrukom regresijskom analizom utvrđen je značajan mali doprinos (10%) skupa promatranih varijabli objašnjenju duljine života uzorka dugovječnih sudionika, odnosno 16,4% u poduzorku žena. Pojedinačni značajni prediktori dužeg života cijelog uzorka bili su veći broj djece, odnosno više godina školovanja i veći broj djece u poduzorku žena. Nalazi upućuju na potrebu za longitudinalnim istraživanjima psihosocijalnih čimbenika dugovječnosti kako bi se unaprijedile kvaliteta života i usluge skrbi o sve većem broju osoba u dubokoj starosti, do kraja njihova života.

dugovječne osobe, duboka starost, duljina života, psihosocijalni čimbenici, rodne razlike