Tranziciju u adolescenciju karakteriziraju brojne promjene u emocionalnom funkcioniranju. Promjene u regulaciji emocija i doživljenoj jasnoći emocija mogu biti važne za emocionalni razvoj djece. Cilj je ovog istraživanja ispitati križne veze između emocionalne jasnoće i strategija regulacije emocija tijekom razdoblja od jedne godine. Istraženo je predviđa li emocionalna jasnoća promjene u korištenju dviju strategija regulacije emocija – kognitivne ponovne procjene i ekspresivne supresije, te predviđa li uporaba strategija regulacije emocija promjene u emocionalnoj jasnoći. Studija je provedena u sklopu projekta CHILD-WELL, koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost. U ovom istraživanju, 1131 dijete (prosječna dob u prvoj točki mjerenja je 11,52, SD = 0,88) dalo je podatke o svom doživljaju emocionalne jasnoće i upotrebi kognitivne ponovne procjene i ekspresivne supresije. Za svaku strategiju regulacije emocija zasebno su testirana dva autoregresijska križna modela. Dodatno, korištene su višegrupne analize kako bi se istražila stabilnost regresijskih koeficijenata s obzirom na različite dobne i spolne skupine. Rezultati su pokazali da emocionalna jasnoća predviđa promjene u kognitivnoj ponovnoj procjeni i supresiji. Veća emocionalna jasnoća predviđa povećanje kognitivne ponovne procjene i smanjenje supresije godinu dana kasnije. Samo za djevojčice, supresija je predviđala smanjenje emocionalne jasnoće.

emocionalna jasnoća, regulacija emocija, kognitivna ponovna procjena, ekspresivna supresija, longitudinalna studija