Prijašnja istraživanja upućuju na to da promjene u snazi spektra alfa, beta i theta ritma mogu biti dobri indikatori opterećenja nastalog kao posljedica izvođenja različitih kognitivnih i psihomotornih zadataka. U ovom istraživanju, neuralna aktivnost bilježena je za vrijeme izvođenja psihomotornih zadataka Fittsova tappinga. Izabrani su ovi zadaci s obzirom na to da je njihova težina objektivno kvantificirana i izražena u bitima. Korišteni su zadaci čije je opterećenje iznosilo 2, 4 i 6 bita. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi koliko su promjene u snazi spektra triju EEG frekvencijskih područja osjetljive na promjene u težini zadataka. Sudjelovalo je 35 sudionica, dešnjakinja, bez neuroloških dijagnoza, čija se dob kretala u rasponu od 19 do 22 godine. Tijekom izvođenja zadataka sniman je EEG i elektrookulografija (EOG). EEG je sniman i u razdoblju mirovanja tijekom kojeg su sudionice sjedile sa zatvorenim očima. Korištene su sljedeće pozicije elektroda: F3, F4, FC3, FC4, C3, C4, CP3, CP4, P3, P4, Fz, FC, Cz. Rezultati potvrđuju da postoji razlika u snazi spektra za sva tri frekvencijska područja (α, β and θ) ako se uspoređuje razdoblje mirovanja s razdobljima izvođenja zadataka. Promjene u snazi alfa ritma pronađene su u parijetalnom području (supresija alfe za vrijeme obavljanja zadatka), dok su promjene u beta i theta ritmu disperzirane te ih karakterizira veća spektralna snaga za vrijeme obavljanja zadataka. Promjene u težini zadataka rezultirale su promjenama u snazi beta ritma, ali ne i alfa i theta ritma. S porastom težine zadataka raste snaga beta ritma na svim korištenim pozicijama, ali ove promjene nisu linearne s obzirom na to da razlike postoje kada se usporedbe rade za zadatke od 2 i 6 bita, 4 i 6 bita, ali ne i za 2 i 4 bita. Ove su promjene interpretirane kao posljedica promjena u kognitivnom opterećenju.

alfa, beta, theta, zadaci Fittsova tappinga