Pregledni članak
Neke napomene o Elzi Kučeri
kao psihologinji
Luka Boršić - Institut za filozofiju, Ulica grada Vukovara 68, 10 000 Zagreb, Hrvatska
https://doi.org/10.21465/2024-SP-272-04
Puni tekst (hrvatski, str.139-150).pdf
Sažetak
Sažetak: Elza Kučera (1883. – 1972.) razvila je interes za psihologiju tijekom doktorskog studija u Zürichu
(1905. – 1908.). Nakon doktorata iz filozofije 1909. godine (prva Hrvatica s doktoratom filozofije) vratila se u
Zagreb, gdje je započela pionirska psihološka istraživanja. Ključna postignuća su joj sljedeća:
<br />1. Uspostavila je prvi privatni laboratorij za eksperimentalnu psihologiju u svojem stanu u Zagrebu (1910. –
1914.).
<br />2. Objavila je prvi hrvatski rad iz eksperimentalne psihologije 1914. godine („Psihogalvanska refleksna pojava
prema svom značenju za psihologiju čuvstva“).
<br />3. Prilagodila je Binet-Simonov test inteligencije hrvatskim prilikama.
<br />4. Provodila je međunarodna istraživanja o psihologiji naroda.
<br />5. Sudjelovala je u osnivanju strukovnih udruženja psihologa.
<br />6. Objavljivala je znanstvene radove iz psihologije sve do svoje 82. godine (1965.) premda je u profesionalnoj
karijeri radila u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (1909. –1944.), gdje je postala prva knjižničarka u Hrvatskoj
i prva žena sa stalnim zaposlenjem u državnoj službi u Hrvatskoj (1912.).
<br />Njezin pristup psihologiji bio je na razmeđi između eksperimentalne metode i filozofskog promišljanja, što se
vidi iz njezinih radova koji često kombiniraju empirijska istraživanja s filozofskim konceptima. Iako se Ramiro
Bujas tradicionalno smatra osnivačem eksperimentalne psihologije u Hrvatskoj, Kučera je zapravo prva provodila
eksperimentalna psihološka istraživanja u Hrvatskoj i objavila prvi rad iz tog područja.
Ključne riječi
Elza Kučera, filozofkinja, psihologinja