Psihološka istraživanja koja uključuju antropometrijske mjere ili eksperimentalne manipulacije ljudskih lica, korištena su za testiranje hipoteza vezanih uz socijalnu percepciju različitih atributa poput privlačnosti, zdravlja, kompetentnosti ili pouzdanosti na temelju oblika i izgleda ljudskoga lica. Čest, i vremenski zahtijevan korak pri ovakvim istraživanjima je tzv. delineacija, odnosno postavljanje fiducijalnih markera na standardizirana i istaknuta anatomska obilježja lica. Tradicionalno, istraživači se za provođenje ovog koraka oslanjaju na ljudske procjenjivače. U ovom radu testira se opravdanost korištenja algoritama računalnog vida u provođenju delineacije ljudskoga lica. Korištena je standardizirana i istraživački validirana baza lica Chicago Face Database, koja uz visoko kvalitetne fotografije ljudskih lica različite etničke pripadnosti, u validacijskom setu podataka prikazuje i niz antropometrijskih obilježja koje su odmjerili ljudski procjenjivači. Na navedenoj bazi fotografija ljudskih lica provedena je delineacija pomoću Face++ servisa računalnog vida. Konvergentna valjanost procjena računalnog algoritma u odnosu na ljudske procjene testirana je pomoću niza koeficijenata korelacije. Utvrđeno je da je algoritamski provedena delineacija u visokoj mjeri istovjetna onoj koju su proveli ljudski procjenjivači, te se u raspravi argumentira mogućnost primjene ovih nalaza u praksi psiholoških istraživanja.

ljudsko lice, računalni vid, delineacija, validacija