Svrha rada je opisati produktivnost i međusobnu suradnju registriranih znanstvenika iz područja psihologije u Hrvatskoj (N = 241). Podaci o objavljenim radovima preuzeti su iz citatne baze WoS (Web of Science) za 169 znanstvenika u razdoblju od 1991. do 2010. godine. U skupu dobivenih radova (882 radova) provedena je analiza produktivnosti i koautorstva. Dobiveni rezultati o visokoj proporciji višeautorskih radova i nepostojanju spolnih razlika u produktivnosti u skladu su s nalazima u literaturi. Za analizu međusobne suradnje korištena je metoda analiza mreža (engl. social network analysis). Obrađeni su indikatori koji proizlaze iz tog pristupa i opisuju mrežu (gustoća i najveća komponenta) kao i poziciju pojedinca unutar mreže (mjere centralnosti: stupanj centralnosti, međupovezanost i blizina, te artikulacijski čvorovi i nepovezani članovi). Utvrdili smo da su dobiveni indikatori umjereno do visoko povezani s produktivnošću znanstvenika. Radi uvida u razvoj mreže suradnje provedena je analiza karakteristika mreže kroz vrijeme. Zaključujemo da analiza mreže pruža korisne prediktore znanstvene produktivnosti i dodatne informacije o međusobnoj suradnji članova mreže. Za cjelovitiji uvid u suradnju buduća istraživanja bi trebala uzimati u obzir i druge oblike suradnje te nadopuniti nacrte istraživanja relevantnim varijablama poput zadovoljstva poslom i organizacijske klime. Rezultati se mogu iskoristiti pri planiranju, organizaciji i evaluaciji znanstvene djelatnosti.

znanstvena produktivnost, znanstvena suradnja, mreža koautora, mreža međusobne suradnje, scijentometrija, longitudinalna analiza mreže, psihologija u Hrvatskoj, znanstvena procjena