Sklad interesa pojedinca i radne okoline (kongruentnost) temelj je profesionalnog savjetovanja. Prema Hollandovoj teoriji izbora zanimanja, kongruentnost bi trebala voditi pozitivnim profesionalnim ishodima, poput zadovoljstva na poslu, radne uspješnosti i motivacije za rad. Dosadašnja istraživanja kongruentnosti i ishoda kao rezultat dobila su vrlo niske povezanosti kongruentnosti i zadovoljstva poslom. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos kongruentnosti zaposlenika i radne dobrobiti, pri čemu je proširen raspon kriterija na nekoliko mjera radne dobrobiti: radnu angažiranost, afektivnu dobrobit, zadovoljstvo poslom i zadovoljstvo životom. Dodatan problem istraživanja bio je ispitati moderatorsku ulogu strukture interesa u odnosu kongruentnosti i radne dobrobiti. Sudionici u istraživanju bili su zaposleni građani iz raznih hrvatskih tvrtki koji rade više od 30 sati svaki tjedan (N = 526). Sklad interesa zaposlenika i njihove radne okoline računan je putem RIASEC rezultata na Upitniku profesionalnih interesa i RIASEC procjena radnih okolina. Rezultati su pokazali da je kongruentnost, kada je operacionalizirana suvremenim indeksima, nisko pozitivno povezana s energičnosti i predanosti na poslu kao subskalama radne angažiranosti te s doživljavanjem ugodnih emocija na poslu. Pri tome se mjera kongruentnosti temeljena na Euklidskoj distanci pokazala najboljom operacionalizacijom konstrukta. Mjere strukture interesa uglavnom se nisu se pokazale značajnim moderatorom odnosa kongruentnosti i radne dobrobiti. Iznimka je moderatorska uloga konzistentnosti interesa koja djeluje na način da je odnos kongruentnosti i zadovoljstva životom snažniji za pojedince koji imaju nekonzistentne profile interesa.

kongruentnost interesa i radne okoline, radna dobrobit, diferenciranost i konzistentnost profesionalnih interesa, visina profila