Psihologijska procjena je postupak koji koristi različite metodologije za razvoj pretpostavki o snagama i slabostima pojedinaca, vještina i ograničenja u okviru njihova ponašanja, ličnosti i nadarenosti. Cilj ovog inicijalnog kvalitativnog prikaza je iznijeti paralele i varijacije u stavovima prema formulaciji i adaptaciji testova u Italiji i Hrvatskoj, uzimajući u obzir povijesni kontekst razvoja psihologa u ovim državama. Upitnik s 32 čestice ispunilo je 565 hrvatskih i 1474 talijanskih psihologa. Psiholozi u obje zemlje izjavili su da redovito koriste testove, s češćom primjenom u Hrvatskoj nego u Italiji, iako je standardna devijacija bila viša u Italiji. U obje zemlje postignuta je suglasnost da primjenu psihologijskih testova treba ograničiti na ovlaštene psihologe te, iako ne-psiholozi mogu primijeniti i ocjenjivati testove, samo psiholozi mogu provesti interpretaciju te pružiti povratne informacije. U odgovorima vezanim uz online primjenu testova postigla je umjerenu suglasnost vezanu uz korist te vrste primjene, napretka u kvaliteti potencijalne opasnosti od varanja, narušavanja privatnosti i nekvalitetne primjene testa. Talijanski psiholozi značajno su manje zadovoljni preddiplomskim i postdiplomskim obrazovanje od hrvatskih psihologa. Bez obzira na to da dvije zemlje imaju različitu povijest, opisni rezultati pokazali su brojne sličnosti u odgovorima i, što je još važnije, u važnosti zaštite testova od zlouporabe.

psihologijsko testiranje, praksa testiranja, primjena testova, Europski savez psiholoških društava